HeaderImg image

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

26.01.2024.

AMP_3850.jpg

Prije 79 godina, 27. siječnja 1945. godine, jedinice Crvene armije oslobodile su nacistički logor Auschwitz. U logoru su zatekli još oko 7 000 živih zatočenika, koje su nacisti ostavili iza sebe nakon povlačenja iz logora. Kroz pet godina postojanja logor Auschwitz bio je mjesto masovnog mučenja i masovnih egzekucija zatočenika. To se posebno odnosi na razdoblje nakon siječnja 1942. godine, kada su vlasti nacističke Njemačke donijele odluku o „konačnom rješenju“ – planu za likvidaciju svih Židova u okupiranoj Europi. Takva politika dovela je do osnivanja logora smrti, čiji je osnovni zadatak bio da se u njima vrše masovne egzekucije zatočenika. Procjenjuje se da je u logoru Auschwitz ubijeno oko 1,3 milijuna ljudi, a od tog broja 90% su bili Židovi. Sistematski progon židovskog stanovništva na području čitave okupirane Europe, s ciljem potpunog istrebljenja židovskog naroda, rezultirao je masovnim zločinima koji su se događali i u drugim logorima smrti i koncentracijskim logorima.

 

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je na zasjedanju 1. studenog 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, a kao datum odredila je upravo dan oslobođenja logora Auschwitz.

 

Uz nacističku Njemačku, u izvršenju masovnih zločina pomagali su i direktno sudjelovali kolaboracionistički pokreti i režimi u pojedinim europskim državama. Židovi na području Nezavisne Države Hrvatske doživjeli su istu sudbinu kao i pripadnici židovskog naroda u većini zemalja okupirane Europe. Dolaskom na vlast ustaša te uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, proglašene su antisemitske odredbe te rasni zakoni. To je rezultiralo osnivanjem logora pod upravom ustaškog režima te masovnim stradanjem Židova u logoru Jasenovac, sustavu logora Jadovno-Pag te logoru Đakovo. Židovi koji nisu završili u logorima na teritoriju NDH su tijekom 1942. i 1943. godine u akcijama ustaša i Gestapoa uhićeni te deportirani u logor Auschwitz. Posljedice holokausta na teritoriju NDH bile su takve da su židovske zajednice u mnogim gradovima desetkovane, a u nekima su potpuno nestale.

 

Odavanjem počasti i čuvanjem uspomene na žrtve sjećamo se Židova, ali i Srba, Roma i političkih zatočenika koji su bili žrtve mržnje koja je dovela do masovnih zločina u logoru Jasenovac te u brojnim drugim logorima širom okupirane Europe.

 


JAVNA USTANOVA SPOMEN-PODRUČJE JASENOVAC

Braće Radić 147, 44 324 Jasenovac

www.jusp-jasenovac.hr

tel-faks:+385 44 672 3 19


RADNO VRIJEME

1. ožujka - 30. studenog

Ponedjeljak - nedjelja: 9 - 17 h

Državnim praznikom muzej ne radi.


KAKO DO NAS

UPUTE